Ekonomičnost proizvodnje dužičaste pastrmke u zavisnosti od vrste korišćene hrane

Dužičasta pastrmka (Oncorhynchus mykiss) predstavlja dominantnu hladnovodnu vrstu ribe u komercijalnom gajenju na području Balkana, zbog relativne tolerantnosti na kolebanja kvaliteta vode i brzog rasta. Pastrmka se intenzivno gaji u kaveznom sistemu sa osnovnim ciljem postizanja maksimalnog prirasta uz što niže troškove hrane. U radu su predstavljeni razultati ekonomičnosti proizvodnje dužičaste pastrmke u uslovima kaveznog gajenja u zavisnosti od tipa i cijene korišćene hrane na bazi rezultata iz eksperimenta sa upotrebom šest različitih vrsta hrane u kaveznom ribogojilištu „Tropic ribarstvo“ na jezeru Bočac, u 2 ciklusa po 90 dana (ukupno 180 dana) i 6 tretmana/ciklusu. Računat je parcijalni koeficijent ekonomičnosti riblje hrane u šest tretmana, kao odnos vrijednosti ostvarenog prirasta ribe i troškova upotrebljene hrane za svaki od šest kaveza posebno, za dva proizvodna ciklusa (jesen-zima i proljeće-ljeto). U jesenje-zimskom režimu ishrane najveća parcijalna ekonomičnost riblje hrane ostvarena je u 2. tretmanu (Epm=3,51), koji potvrđuje da se na 1 KM troškova riblje hrane ostvaruje 3,51 KM po osnovu ostvarenog prirasta ribe. Gotovo istu ekonomičnost je imala i hrana u 6. tretmanu. Hrana u 2. tretmanu izbila je na prvo mjesto zbog povoljnog faktora konverzije, a hrana u 6. tretmanu zbog najniže cijene. Najmanje ekonomična hrana je bila ona korišćena u 1. tretmanu (Epm=2,29). U proljetno-ljetnom režimu ishrane potrošnja riblje hrane i prirast mase ribe su bili intenzivniji. Najpovoljniji parcijalni koeficijent ekonomičnosti riblje hrane u ljetnom periodu ostvaren je (ponovo) u 2. tretmanu (Epm=3,07 odnosno recipročno Epm=0,33). Iako je ovaj koeficijent niži nego u jesenje-zimskom periodu, treba imati u vidu da je ostvareni prirast mase pastrmke, a time i ukupan prihod, u proljetno-ljetnom periodu 2,5 puta veći nego u jesenje-zimskom periodu. Na drugom mjestu po isplativnosti je hrana u 3. i 4. tretmanu čija primjena u jesenje-zimskom periodu nije bila isplativa, dok je najmanje ekonomična bila hrana korišćena u 1. tretmanu (Epm=2,45 odnosno recipročno Epm=0,41). Proizvodnja ribe u uslovima intenzivnog gajenja mora biti ekonomski isplativa da bi se održala na duži rok. Sa ekonomskog stanovišta najpovoljniji način ishrane ne mora biti onaj koji ima najniži faktor konverzije, isto kao ni onaj sa najjeftinijom hranom. To je potvrdio i eksperiment ispitivanja efikasnosti šest tipova riblje hrane u uslovima kaveznog uzgoja dužičaste pastrmke u različitim temperaturnim uslovima, koji kao optimalnu kombinaciju ishrane preporučuje onu sa najpovoljnijim odnosom vrijednosti oswtvarenog prirasta ribe i troškove njene ishrane, uz pretpostavku nepromjenljivosti svih ostalih troškova proizvodnje

Rast mase i dužine tijela mlađi dužičaste pastrmke (oncorhynchus mykiss wal.) porijeklom od različitih matičnih jata

Eksperiment analize karakteristika rasta mase i dužine tijela mlađi dužičaste pastrmke (Oncorhynchus mykiss Wal.), porijeklom od različitih matičnih jata, realizovan je u salmonidnom mrestilištu Klašnik - Banja Luka u trajanju od 134 dana (od 05.7.2012. do 16.11.2012.) i dio je istraživanja kojim su obuhvaćeni izbor matičnog jata, mrijest, analiza embrionalnog razvoja i karakteristika rasta dužičaste pastrmke do devet mjeseci starosti. U eksperimentu je korišćena dužičasta pastrmka starosti pet mjeseci porijeklom od pet različitih matičnih jata, a karakteristike rasta su praćene do uzrasta od devet mjeseci. Temperatura vode tokom realizacije eksperimenta prosječno je iznosila 10,93oC, rastvoreni kiseonik u vodi 10,39 mg/l, zasićenje vode kiseonikom 94,8% i pH 7,57. Koeficijent kondicije (CF) analizirane mlađi dužičaste pastrmke uzrasta od devet mjeseci je u porastu, a stopa rasta (SGR) je u padu u svim eksperimentalnim grupama, dok koeficijent rasta za termičku jedinicu (TGC) ukazuje na različite tendencije. Dobijeni rezultati ukazuju na izraženu heterogenost karakteristika rasta mlađi dužičaste pastrmke porijeklom od pet različitih matičnih jata

Sličnosti i razlike u navikama potrošača ribe u tri grada Republike Srpske

Anketno istraživanje percepcije i navika potrošača u kupovini i potrošnji ribe provedeno je u tri grada Republike Srpske: Banja Luka (BL), Prijedor (PD) i Bijeljina (BN) na gradskoj tržnici, u ribarnici i u gradu. Anketom je obuhvaćeno po 39 ispitanika u BL i PD te 30 ispitanika u BN. Cilj rada je bio analiza kupovnih navika potrošača ribe u tri najveća grada Republike Srpske. Polna struktura ispitanika različita je po gradovima, u BL najviše je anketiranih osoba ženskog pola (56,41%), u PD je više ispitanika muškog pola (51,28%), dok je u BN struktura ispitanika bila podjednaka (50:50%). Dominantan je srednjoškolski nivo obrazovanja ispitanika (BL 53,8%, PD 33,3% i BN 56,7%). U sva tri grada dominantno mjesto kupovine ribe je supermarket, dok se najmanje ribe kupuje od ribolovaca i na ribnjaku. Između gradova postoji razlika u danima najčešće kupovine ribe, što je potvrđeno i 2 testom (p<0,05). U BL se najčešće kupuje riba utorkom, u PD srijedom i petkom, a u BN subotom. Statističkom analizom je utvrđena značajna razlika između posmatranih gradova u pogledu količine kupljene ribe po jednoj kupovini. Ispitanici po gradovima smatraju da je kvalitet ponuđene ribe na tržištu zadovoljavajući i najveći broj ispitanika je na skali od 1 do 5 dalo ocjenu 4. Ispitanici u sva tri grada smatraju da je cijena ribe na domaćem tržištu visoka. Postoji statistički značajna razlika u pogledu preferencije potrošača po gradovima prema kupovini ribe domaćeg porijekla

Ribarstvo Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina ima stoljetnu tradiciju proizvodnje ribe, čiji početak datira još iz rane Austrougarske vladavine. Iako je zemlja sa dugom tradicijom proizvodnje ribe, još uvijek proizvodnja i potrošnja su na vrlo niskoj razini. U ovom radu prikazana je proizvodnja ribe u B&H, proizvodnja (morske ribe i vodeni organizama, proizvodnja slatkovodne ribe, šarana i pastrve). Također u radu su obrađeni podaci o B&H uvozu i izvozu ribe, te je procjenjena potrošnja ribe u 2009. god., predstavljena je riblja bilanca. Prelazak na tržišno gospodarstvo u Bosanskohercegovačkoj poljoprivredi (uključujući i ribarsku-akvakulturnu proizvodnju) utjecalo je na pad proizvodnje, smanjenje zaposlenosti, tehnološka zaostalost, zaduženost, pogoršanje bilance trgovinske razmjene i nelikvidnost. Ulaskom B&H u članstvo WTO dodatno je povećana i onako jaka međunarodna konkurencija. Strateški prioriteti se nužno moraju odrediti, te da se redefiniraju prioriteti u svrhu reorganizacije i prenamjene postojećih resursa voda prilagođavajući akvakulturu i ribarstvo načelima održive i ekonomsko opravdane iskorištenosti. Sustavom poticaja i stimulacija treba obuhvatiti sve osobito obiteljska ribarska gospodarstva, a preradu ribe treba podići na veću razinu i iskoristiti instalirane kapacitete te proširiti na nove subjekte i proizvode. U svrhu zadovoljenja osnovnih pretpostavki navedenih u ovom radu nužno je educirati postojeću strukturu uposlenih u akvakulturi, športskom ribolovu te izobrazbu i zapošljavanje visokostručnih kadrova iz slatkovodnog ribarstva. B&H je zemlja sa snažnim potencijalom voda za višestruko korištenje, osobito za proizvodnju kvalitetne slatkovodne ribe. Cjelovit režim iskorištavanja i gospodarenja podrazumijeva očuvanje i razvoj samoodrživog ribarstva, čija ponuda može zadovoljiti B&H potrebe, a realno može se i izvozno orjentirati, poštojući tržište i ekološke zakonitosti koristeći se njima za marketinšku promidžbu kao atraktivnog izvoznog proizvoda. B&H raspolaže sa 24 kilometra morske obale, odnosno 1.400 hektara morske površine. Svakako da to nije veliki prostorni potencijal za razvitak marikulture, ali i kao takav on je još uvijek neznatno iskorišten. Vodni potencijali B&H još uvijek nisu iskorišteni iako mogu predstavljati snažan izvor egzistencije stanovništva. U B&H je registrirano 46 poslovnih subjekata za proizvodnju konzumne ribe, od kojih 11 ima značajne objekte za proizvodnju mlađi. Tri subjekta su otpočela s preradom ribe. Pored registriranih subjekata, postoje i male obiteljske riblje farme, oko 100 ovih farmi imaju prosječnu proizvodnju 500-1.500 kg ribe. Od svih proizvodnih subjekata dva su na moru, dok su ostali na slatkim vodam, tekućim vodama i akumulacijama. Riba je prvi proizvod animalnog porijekla koja ima odobrenje za izvoz u EU

Hematološka procena mlađi kalifornijske pastrmke (oncorhynchus mykiss) iz različitih mrestilišta

Za praćenje zdravlja i kondicije riba u prirodnim staništima kao i riba u akvakulturi veliku važnost imaju istraživanja koja se odnose na krv i tjelesne tečnosti. Parametri eritrocitne i leukocitne loze predstavljaju veoma značajne pokazatelje stanja organizma riba i njihove vrijednosti su specifične za svaku vrstu. Osnovne karakteristike normalne krvne slike zdravih jedinki svake vrste moraju biti dostupne, prije njihovog korištenja u procjeni zdravstvenog stanja riba. Svaka vrsta ima krakterističan broj i veličinu eritrocita, koncentraciju hemoglobina, i hematološke indekse. Pored toga, postoje fiziološke varijacije svih parametara koje su pod uticajem pola, reprodukcije ili se pojavljuju tokom različitih faza životnog ciklusa vrste. Dnevne i sezonske oscilacije su takđe veoma dobro izražene. Sve vrijednosti hematoloških parametara kao i njihove varijacije su specifične za vrstu i/ili rasu i varijetet. Iz tog razloga smo u ovom radu ispitali dužičastu pastrmku porijeklom iz pet različitih matičnih jata. Mrijest je obavljen na pet izabranih ribogojilišta, nakon čega je oplođena ikra dopremljena u mrestilište Klašnik gdje su obezbijeđeni isti uslovi sredine tokom embrionalnog razvoja i gajenja za svih pet grupa jedinki. Ukupno je analizirano 50 jedinki koje su podijeljene u 5 grupa. Jedinke su bile raspoređene u bazene, sa protočnom vodom. Hranjene su proporcionalno masi tijela odgovarajućom količinom hrane istog proizvođača. Iz svake grupe za analizu je uzeto po 10 jedinki. Hematološki parametri koji su praćeni u radu predstavljeni su parametrima eritrocitne loze: brojem eritrocita, koncentracijom hemoglobina, hematokritom, srednjom vrijednost zapremine eritrocita (MCV),srednjom vrijednosti količine hemoglobina u eritrocitu (MCH)i srednjom vrijednosti hemoglobina u litri eritrocita (MCHC). Vrijednosti broja eritrocita značajno su niže u drugoj grupi nego kod jedinki iz grupa IV (p = 0,024) i V (p = 0,020). Vrijednosti hematokrita kod riba prve grupe značajno su više nego kod grupa II (p = 0,001), IV (p = 0,002) i V (p = 0,008). Takođe, vrijednosti kod III grupe riba su signifikantno više nego kod grupa II (p < 0,001), IV (p < 0,001) i V (p = 0,001). Najniže vrijednosti koncentracije hemoglobina konstatovane su kod jedinki iz četvrte grupe i značajno su bile manje u poređenju s ostalim grupama (I p = 0,016, II 0,004, III p = 0,004, IV p = 0,013). Vrijednosti prosječne zapremine eritrocita značajno su bile manje kod riba prve grupe nego kod jedinki iz grupa II (p = 0,007), IV (p = 0,002) i V (p = 0,005). Takođe, signifikantno više vrijednosti konstatovane su u grupi tri u poređenju sa vrijednostima grupa II (p = 0,001), IV (p < 0,001) i V (p < 0,001). Najmanje vrijednosti MCH utvrđene su kod grupe IV i značajno su bile manje u poređenju sa grupama I (p = 0,014), II (p = 0,001), III (0,003). Vrijednosti MCHC značajno su bile niže kod jedinki iz prve grupe u poređenju sa vrjednostima iz grupa II (p = 0,001) i V (p = 0,035). Vrijednosti ovog parametra su bile značajno više kod druge grupe u odnosu na grupe III (p = 0,001) i IV (p = 0,007). Takođe, značajno viša vrijednost zabilježena je kod grupe V u odnosu na grupu III (p = 0,028). Uočene razlike mogu se jedino objasniti različitim porijeklom od različitih matičnih jata

Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine proizvodima ribarstva

Ovim radom je obuhvaćena spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (BiH) proizvodima ribarstva za petogodišnji vremenski period (2010-2014). Cilj ovog rada je sagledavanje trgovinske razmjene proizvodima ribarstva (CT 0301-0307) BiH, te najčešćih destinacija u pogledu izvoza i uvoza. Rezultati istraživanja pokazuju da vrijednosti uvoza nadmašuju vrijednosti izvoza čime BiH u okviru glave 3 harmonizovanog sistema carinske tarife bilježi deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Analizirajući strukturu navedene glave pojedine carinske tarife i pored toga imaju pozitivne bilanse, ali nedovoljne za pokrivanje ukupnog deficita u okviru ribe i ljuskari, mekušci i ostali vodeni beskičmenjacima. BiH izvozi proizvode ribarstva uglavnom regionalnim partnerima u Srbiju i Hrvatsku, dok je uvoz najvećim dijelom iz zemalja EU

Uporedna analiza morfometrijskih parametara potočnih pastrmki (salmo trutta morpha fario) sa lokaliteta reke Plive i Vrbanje

U ovom radu uporedno su analizirani morfometrijski parametri potočnih pastrmki (Salmo trutta morpha fario) sa dva lokaliteta: izvora reke Plive i reke Vrbanje u avgustu 2010. god. Paralelno sa ovom analizom urađena je i analiza makrozoobentosa kojim su se ribe hranile. Izlovljavanje riba je obavljeno sportskoribolovnom tehnikom, pri čemu je ulovljeno i analizirano ukupno 66 jednki, 33 iz izvora reke Plive i 33 iz reke Vrbanje. Morfometrijska analiza je obuhvatala određivanje: totalne dužine, standardne dužine i mase potočnih pastrmki, kao i dužine i mase digestivnog sistema istih, a ovi paramtri su poslužili za izračunavanje Fultonovog koeficijenta uhranjenosti. Istraživanje je pokazalo promenu u vrednostima parametara potočnih pastrmki sa ova dva lokalitela, kao i promenu istih između polova. Analiza makrozoobentosa koji je služio kao hrana ribama, pokazala je da je najveći udeo u plenu bio iz reda: Ephemeroptera, Trichoptera i Diptera. Larve Diptera iz familije Simuliidae su najčešći plen riba iz rijeke Plive, dok su se ribe iz rijeke Vrbanje najradije hranile larvama Chironomidae. Nije pronadjen ni jedan prazan digestivni sistem potočnih pastrmki u istraživanju. Svi rezultati su statistički obradjeni u programu ANOVA, a razlike izmedju grupa odredjene su stepenom značajnosti pomoću Fiserovog i t-testa

Uticaj različitih nivoa ishrane na karakteristike rasta i teksturu mesa dužičaste pastrmke (oncorhynchus mykiss wal.)

Eksperiment je realizovan u laboratoriji za akvakulturu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Ukupno je naseljeno 100 jedinki u 5 eksperimentalnih grupa, prosječne individualne mase 91.091.37 g, totalne dužine tijela 20.080.10 cm i dužine tijela do račve repnog peraja 19.370.10 cm (MSEM). Cilj rada je bio praćenje efekata različitih nivoa ishrane na karakteristike rasta i teksturu (tvrdoću) mesa dužičaste pastrmke (Oncorhynchus mykiss). Dužičasta pastrmka u svim eksperimentalnim grupama hranjena je istom hranom, sa različitim nivoima ishrane: 20% (G-20) i 10% manje (G-10) u odnosu na standardni nivo ishrane, standardni nivo ishrane (G100) (preporuka proizvođača hrane), 10% (G+10) i 20% više (G+20) u odnosu na standardni nivo ishrane. Statistički značajna razlika sredina (p<0.05) mase i dužine tijela između posmatranih eksperimentalnih grupa javlja se u drugom periodu. Najmanja potrebna sila (kg) za presijecanje mesa dužičaste pastrmke konstatovana je na početku eksperimenta kod jedinki prosječne mase oko 90 g. Najtvrđe meso je kod riba iz eksperimentalnih grupa G+10 i G-10. Između posmatranih eksperimentalnih grupa konstatovana je statistički značajna razlika sredina (p<0.05) potrebne sile za presijecanje mesa

Effect of remote ischaemic conditioning on clinical outcomes in patients with acute myocardial infarction (CONDI-2/ERIC-PPCI): a single-blind randomised controlled trial.

BACKGROUND: Remote ischaemic conditioning with transient ischaemia and reperfusion applied to the arm has been shown to reduce myocardial infarct size in patients with ST-elevation myocardial infarction (STEMI) undergoing primary percutaneous coronary intervention (PPCI). We investigated whether remote ischaemic conditioning could reduce the incidence of cardiac death and hospitalisation for heart failure at 12 months. METHODS: We did an international investigator-initiated, prospective, single-blind, randomised controlled trial (CONDI-2/ERIC-PPCI) at 33 centres across the UK, Denmark, Spain, and Serbia. Patients (age >18 years) with suspected STEMI and who were eligible for PPCI were randomly allocated (1:1, stratified by centre with a permuted block method) to receive standard treatment (including a sham simulated remote ischaemic conditioning intervention at UK sites only) or remote ischaemic conditioning treatment (intermittent ischaemia and reperfusion applied to the arm through four cycles of 5-min inflation and 5-min deflation of an automated cuff device) before PPCI. Investigators responsible for data collection and outcome assessment were masked to treatment allocation. The primary combined endpoint was cardiac death or hospitalisation for heart failure at 12 months in the intention-to-treat population. This trial is registered with ClinicalTrials.gov (NCT02342522) and is completed. FINDINGS: Between Nov 6, 2013, and March 31, 2018, 5401 patients were randomly allocated to either the control group (n=2701) or the remote ischaemic conditioning group (n=2700). After exclusion of patients upon hospital arrival or loss to follow-up, 2569 patients in the control group and 2546 in the intervention group were included in the intention-to-treat analysis. At 12 months post-PPCI, the Kaplan-Meier-estimated frequencies of cardiac death or hospitalisation for heart failure (the primary endpoint) were 220 (8·6%) patients in the control group and 239 (9·4%) in the remote ischaemic conditioning group (hazard ratio 1·10 [95% CI 0·91-1·32], p=0·32 for intervention versus control). No important unexpected adverse events or side effects of remote ischaemic conditioning were observed. INTERPRETATION: Remote ischaemic conditioning does not improve clinical outcomes (cardiac death or hospitalisation for heart failure) at 12 months in patients with STEMI undergoing PPCI. FUNDING: British Heart Foundation, University College London Hospitals/University College London Biomedical Research Centre, Danish Innovation Foundation, Novo Nordisk Foundation, TrygFonden